Sadržaj

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine donesena je na 4. sjednici Hrvatskog sabora 14. srpnja 2017. na prijedlog Vlade Republike Hrvatske koja ju je usvojila je na 43. sjednici održanoj 21. lipnja 2017. godine.

Tijekom izrade Strategije proveden je, u skladu s posebnim propisima, postupak strateške procjene utjecaja Strategije na okoliš, u okviru kojega je provedena i Glavna ocjena prihvatljivosti Strategije za ekološku mrežu.

Također je provedeno i njezino prethodno vrednovanje od strane neovisnih vanjskih stručnjaka o čemu je pripremljeno Završno izvješće.

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Strategije provedeno je u drugoj polovici 2016. godine te je održana i javna rasprava o Strateškoj studiji o utjecaju Strategije na okoliš s Nacrtom prijedloga Strategije, o čemu su također izrađena izvješća.

Za Strategiju je izrađen i prijedlog Akcijskog plana za razdoblje 2017.-2019. kao zaseban provedbeni dokument. Akcijski plan služi operacionalizaciji Strategije, odnosno, omogućava njezinu provedbu daljnjom razradom Strategijom utvrđenih mjera regionalnoga razvoja navođenjem konkretnih aktivnosti, programa i projekata koji se planiraju provoditi u određenom trogodišnjem razdoblju.

Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020.

Vlada Republike Hrvatske je na 12. sjednici održanoj 30. ožujka 2016. donijela Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i usvajanju Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2017. godine

Strategija pametne specijalizacije je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te se njenim usvajanjem za Republiku Hrvatsku otključavaju alocirana sredstva u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 milijuna eura, koja će biti usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.

Strategija pametne specijalizacije rezultat je višegodišnjeg rada Ministarstva gospodarstva kao glavnog koordinatora njezine izrade. Sam strateški okvir krojen je prvenstveno prema potrebama hrvatskog gospodarstva, a sama izrada uključivala je obvezno partnerstvo predstavnika poslovnog sektora, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, agencija, središnjih tijela državne uprave te svih ostalih relevantnih dionika koji su dali svoj doprinos. Upravo je taj proces „poduzetničkog otkrivanja“, kao osnovnu metodu u izradi pametne specijalizacije, pohvalila i sama Europska Komisija. Zajedničkim naporima određeni su ciljevi i prioritetne aktivnosti vezane uz ulaganja u istraživanje i razvoj kao i komercijalizaciju inovacija te su identificirana sljedeća tematska prioritetna područja za ulaganja i daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva:

  • Zdravlje i kvaliteta života
  • Energija i održivi okoliš
  • Promet i mobilnost
  • Sigurnost
  • Hrana i bioekonomija.

Krajnji ciljevi Strategije pametne specijalizacije su poticanje gospodarskog rasta, povećana ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj, odgovori na trenutačne društvene izazove koji su pred Europom i svijetom te naravno otvaranje novih radnih mjesta, pogotovo onih visoko kvalificiranih. Poseban fokus se stavlja na učinkovitu suradnju gospodarskog i znanstveno-istraživačkog sektora unutar područja gdje Republika Hrvatska ima najveći potencijal za pametan, uključiv i održiv rast temeljen na njenim prednostima i potencijalima za napredak i izvrsnost.

Nakon usvajanja Strategije uslijedit će objava već najavljenih natječaja Ministarstva gospodarstava namijenjenih za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija: „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – IRI“ i „Podrška razvoju centara kompetencija – CEKOM”. Navedeni natječaji uz otvaranje korištenja sredstava ESI fondova, usmjerenih prvenstveno prema poslovnom sektoru, potaknut će inovativnost i suradnju svih dionika inovacijskog sustava u cilju stvaranja novih proizvoda i usluga po kojima će RH biti prepoznatljiva u svjetskim okvirima. Izuzev navedenih natječaja, Strategijom je definiran strateški i upravljački okvir za unaprjeđenje nacionalnog inovacijskog sustava, što se dodatno planira podržavati i kroz dva strateška projekta Ministarstva gospodarstva: Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i razvoj tematskih inovacijskih platformi i Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti.

Osim što će se navedenim natječajima i strateškim projektima osigurati učinkovitiji sustav podrške i upravljanja inovacijama, nastavit će se i osnažiti metoda „poduzetničkog otkrivanja“ kao kontinuitet procesa pametne specijalizacije te dodatno ojačati povezanost i uključenost svih dionika inovacijskog sustava na tzv.triple helix principu (poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora te tijela lokalne i regionalne samouprave i državne uprave).

Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020.

Zelena javna nabava dobrovoljni je instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja. Zelena javna nabava definirana je kao postupak pri kojem tijela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tijekom svojeg životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš od roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.1 U tu svrhu se za svaku skupinu proizvoda definiraju mjerila koja sadrže ključne pritiske na okoliš, koji uključuju potrošnju resursa i energije, učinak na bioraznolikost i eutrofikaciju, toksičnost, emisiju onečišćujućih tvari, stakleničkih plinova i CO2 i nastajanje otpada na mjestu nastanka.

Na nacionalnoj razini jačanje instrumenta održive i zelene javne nabave predviđeno je Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 30/09.) i Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/09.). Dodatno, III. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2016. godine4 (u daljnjem tekstu: III. NAPEnU) sadrži mjeru P.5. „Zelena javna nabava“ koja govori o integriranju zelenih mjerila u postupke javne nabave kroz Zakon o javnoj nabavi i kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, o obvezi izrade akcijskog plana za zelenu javnu nabavu i izradi vodiča, koji bi sadržavao upute za integraciju zahtjeva energetske učinkovitosti u postupke javne nabave. Koordinacijsko tijelo za ovu mjeru je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava sredstva za provođenje mjera iz III. NAPEnU pa tako i za mjeru P.5. „Zelena javna nabava“.
Mjerila zelene javne nabave sve više ulaze u zakonodavstvo EU, a dinamika primjene ovisi o spremnosti gospodarstva za prihvaćanjem visoko postavljenih kriterija za učinkovito korištenje resursa i zaštite okoliša. Postoji više direktiva EU koje omogućuju uključivanje ekoloških zahtjeva u tehničkim specifikacijama dokumentacije za nadmetanje. Na temelju Akta o jedinstvenom tržištu I. i II. („Single Market Act I“ COM (2011)206; „Single Market Act II“ COM (2012)573) pokrenuta je revizija temeljnih propisa o javnoj nabavi, koja će omogućiti veće uključivanje okolišnih „zelenih“ mjerila pri određivanju tehničkih specifikacija i kriterija za odabir ponude.

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014. – 2020.)

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) je temeljni dokument koji zastupa aktualnu hrvatsku i europsku politiku, uvažavajući ciljeve strategije Europa 2020 te Europske platforme protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i međunarodne obveze.

Strategija ističe tri osnovna prioriteta u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti na kojima je izrađen Program provedbe:

  1. Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu;
  2. Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba;
  3. Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije.

Za koordinaciju izrade Programa provedbe zaduženo je Ministarstvo socijalne politike i mladih, dok su za koordinaciju aktivnosti pojedinih strateških područja zadužena pojedina resorna ministarstva.

Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije

Sabor Republike Hrvatske donio je 17. listopada 2014. Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Strategija razrađuje sustav cjeloživotnog učenja, predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih te sustav znanosti i tehnologije, a osnovno načelo na kojem se temelji je autonomija svih institucija u području obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika.

Strategiju je izradilo Nacionalno koordinacijsko tijelo za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, rađena je duže vrijeme, a u nju su ugrađeni brojni prijedlozi stručnjaka.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020.

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. donosi se u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva. Teško makroekonomsko okruženje utjecalo je na sektor maloga gospodarstva u Hrvatskoj, umanjujući broj postojećih poduzeća kao posljedicu zatvaranja malih poduzeća zbog pada prodaje i narudžbi. Zbog toga se još više ističe potreba za strateškim pristupom razvoju ovog sektora kojim se nastoji unaprijediti njegova konkurentnost. Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020. godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim ciljem povećanja konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj, koji će biti potpomognut mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva:

  • Poboljšanje ekonomske uspješnosti
  • Poboljšan pristup financiranju
  • Promocija poduzetništva
  • Poboljšanje poduzetničkih vještina
  • Poboljšano poslovno okruženje

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020. kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma treba dati putokaz i otvoriti novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju. Budući da je riječ o dokumentu koji bi trebao osigurati uklapanje Hrvatske u konsolidiranu turističku politiku Europske unije, Strategija razvoja turizma RH do 2020. predstavlja cjelovit konceptualni okvir koji omogućava:

  • koordinirano djelovanje nositelja turističke politike i sustavno usuglašavanje mjera turističke politike;
  • cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao preduvjet privlačenja interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača; te
  • ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno povlačenje sredstava EU fondova.